Analiza utroška javnih sredstava u segmentu održivog povratka u Bosni i Hercegovini
Općina Čapljina
Općina Čapljina je prošla kroz značajne demografske promjene između popisa stanovništva 1991. i 2013. godine. Prema popisu iz 1991. godine, općina je imala ukupno 27.882 stanovnika, dok je 2013. taj broj smanjen na 26.157 stanovnika.
Bošnjaci su 1991. godine činili 27,5% ukupnog stanovništva, s 7.672 osobe. Do 2013. godine njihov broj je značajno smanjen na 4.541, čime sada čine 17,4% stanovništva. Hrvati su činili većinu stanovništva u općini 1991. godine, s 14.969 osoba, što je predstavljalo 53,7% populacije. Do 2013. godine njihov broj je porastao na 20.538, čime sada čine čak 78,5% ukupnog stanovništva općine. Srbi su 1991. godine činili 13,5% stanovništva, s ukupno 3.753 osobe. Međutim, do 2013. godine njihov broj je drastično smanjen na samo 714 osoba, što predstavlja 2,7% stanovništva. Ostali stanovnici, koji nisu pripadali nijednoj od navedenih etničkih grupa, činili su 5,3% populacije 1991. godine, s ukupno 1.488 osoba. Do 2013. godine njihov broj se smanjio na 364 osobe, čime sada čine 1,4% stanovništva.
Ove promjene u demografskoj strukturi odražavaju duboke društvene, političke i ekonomske promjene koje su se dogodile u Bosni i Hercegovini između 1991. i 2013. godine, uključujući i uticaj rata na migracije i etničke odnose u zemlji.
Izdvajanje sredstava viših institucija vlasti za općinu Čapljina za period 2018-2023
Od 2018. do 2023. godine različite institucije u Bosni i Hercegovini investirale su značajna sredstva u rekonstrukciju stambenih jedinica, infrastrukture, elektrifikaciju, te podršku održivom povratku i lokalnoj integraciji.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u BiH izdvojilo je ukupno 4.223.382,00 KM za različite projekte. U periodu od 2018. do 2021. godine, 305.748,00 KM namijenjeno je rekonstrukciji stambenih jedinica raseljenih osoba i izbjeglica, dok je 2022. godine investirano 1.931.800,00 KM za izgradnju 30 stambenih jedinica. U 2023. godini, iz Multidonatorskog fonda RSP, Ministarstvo je uložilo 1.985.834,00 KM za elektrifikaciju MZ Gornji Stopići.
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica investiralo je ukupno 846.081,52 KM. U periodu od 2018. do 2021. godine, 311.607,85 KM utrošeno je za rekonstrukciju stambenih jedinica raseljenih osoba i izbjeglica, a dodatno 195.894,40 KM za rekonstrukciju infrastrukture u povratničkim općinama. U 2021. godini investirano je 101.081,00 KM za izgradnju zgrade sa 30 stanova namijenjenih lokalnoj integraciji.
Sekretarijat za raseljena lica i migracije RS izdvojio je ukupno 757.261,20 KM. U periodu od 2018. do 2021. godine, 514.032,20 KM je uloženo u podršku održivom povratku i lokalnoj integraciji, a 210.729,00 KM za izgradnju stambenih jedinica za lokalnu integraciju i povratnike.
Ove investicije pokazuje kontinuiranu posvećenost institucija u BiH unapređenju uvjeta za povratnike i raseljene osobe kroz ulaganja u stambene objekte, infrastrukturu i elektrifikaciju.
Naziv institucije | Godina | Izdvojena sredstva | Namjena | |
|---|---|---|---|---|
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u BiH | 2018-2021 | 305.748,00 KM | Rekonstrukcija stambenih jedinica raseljenih osoba i izbjeglica SFD br. SJ 11 | |
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica | 2018-2021 | 311.607,85 KM | I Za potrebe rekonstrukcije stambenih jedinica raseljenih osoba i izbjeglica | |
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica | 2018-2021 | 195.894,40 KM | III Za potrebe rekonstrukcije infrastrukture u povratničkim općinama kao i općinama lokalne integracije | |
Sekretarijat za raseljena lica i migracije RS | 2018-2021 | 514.032,20 KM | IV Za potrebe podrške održivom povratku i lokalnoj integraciji | |
Sekretarijat za raseljena lica i migracije RS | 2018-2021 | 210.729,00 KM | Izgradnja stambenih jedinica za lokalnu integraciju i povratnike 6 | |
Sekretarijat za raseljena lica i migracije RS | 2018-2021 | 30.000,00 KM | Rekonstrukcija infrastrukture u povratničkim općinama i za lokalnu integraciju 1 | |
Sekretarijat za raseljena lica i migracije RS | 2018-2021 | 2.500,00 KM | Podrška održivom povratku i lokalnoj integraciji 2 | |
Federalno ministarstvo rasljenih lica i izbjeglica | 2022 | 114.755,00 KM | 2 projekta- 1 putevi, 1 vjerski objekti | |
Federalno ministarstvo rasljenih lica i izbjeglica | 2022-2023 | 74.219,40 KM | 8 korisnika -mehanizacija; 1 korisnik-plastenik | |
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice | 2022 | 1.931.800,00KM | 30 stambenih jedinica | |
Federalno ministarstvo rasljenih lica i izbjeglica | 2021 | 101.081,00 KM | Izgradnja zgrade sa 30 stanova namještenih za lokalnu integraciju | |
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u BiH- Multidonatorski fond RSP | 2023 | 1.985.834,00 KM | Elektrifikacija MZ Gornji Stopići | |
Federalno ministarstvo rasljenih lica i izbjeglica | 2023 | 49.523,87 KM | Donacije u građ. mater. za 5 korisnika |
Izdvajanje sredstava lokalne vlasti za općinu Čapljina za period 2018-2023
Godina 2018. bila je važna za poboljšanje osnovnih komunalnih usluga. Najveće ulaganje te godine, u iznosu od 110.854,06 KM, bilo je usmjereno na interventne radove na putevima. Ovo ulaganje naglašava prioritet u održavanju i poboljšanju putne infrastrukture. Osim toga, u vodovod za četiri kuće u mjestu Slatina uloženo je 56.034,51 KM, što pokazuje fokus na poboljšanje pristupa vodi u malim zajednicama.
U 2019. godini, glavna ulaganja su bila u elektrifikaciju i održavanje puteva. Sredstva u iznosu od 47.404,45 KM uložena su u elektrifikaciju pet kuća u mjestu Šamlići i Avlija. Ovo je značajno poboljšanje za ruralne zajednice, jer omogućava pristup električnoj energiji. Takođe, 2.913,50 KM je utrošeno za tekuće održavanje puteva, što ukazuje na potrebu za redovnim održavanjem i očuvanjem infrastrukture.
Godina 2020. fokusirala se na rekonstrukciju makadamskog puta Vidobare-Umčari-Borajno, za što je izdvojeno 13.906,00 KM. Ovo ulaganje poboljšava povezanost između naselja i doprinosi boljoj mobilnosti. Takođe, 1.736,00 KM je uloženo u tekuće održavanje puteva, naglašavajući važnost kontinuiranog održavanja postojeće infrastrukture.
U 2021. godini, 13.360,00 KM je uloženo u sufinansiranje projekta elektrifikacije u mjestu Barleta, što poboljšava pristup električnoj energiji za dodatnih pet kuća. Ovo ulaganje doprinosi kvalitetu života u ruralnim zajednicama.
Godina 2022. bila je obilježena raznovrsnim ulaganjima u infrastrukturu. Najveće ulaganje, od 110.854,06 KM, bilo je usmjereno na interventne radove na putevima, dok su sredstva od 56.034,51 KM korištena za vodovod. Ostala ulaganja uključuju 8.264,00 KM za interventne infrastrukturne projekte, 11.980,56 KM za sufinansiranje asfaltiranja puta Luke – Borjano, i 4.731,43 KM za sufinansiranje rekonstrukcije puta Prevrzma-Šabanova Kahva-Gudelj. Ova ulaganja pokazuju kontinuirani fokus na poboljšanje i očuvanje infrastrukturnih resursa.
U 2023. godini, 1.545,00 KM je uloženo u interventne radove na putevima. Iako je iznos manji u odnosu na prethodne godine, pokazuje stalnu pažnju na održavanju puteva i infrastrukture.
Analizom ulaganja u periodu od 2018. do 2023. godine, uočava se kontinuirani napor da se poboljša osnovna infrastruktura i komunalne usluge. Najveća ulaganja su usmjerena na puteve i elektrifikaciju, što ukazuje na prioritet lokalnih vlasti da unaprijede kvalitet života u zajednicama. Takođe, ulaganja u vodovod i rekonstrukciju puteva doprinose boljoj povezanosti i pristupu osnovnim uslugama. Ova analiza naglašava važnost kontinuiranog ulaganja u ključne komponente infrastrukture kako bi se osigurala održivost i razvoj lokalnih zajednica.
Godina | Izdvojena sredstva | Utrošena sredstva | Namjena |
|---|---|---|---|
2018 | 46.741,71 KM | 46.741,71 KM | Sanacija sportske dvorane OŠ Vladimira Pavlovića |
2018 | 93.195,07 EUR | 155.325,12 EUR | Opremanje dječijeg vrtića |
2019 | 380.000,00 KN | 380.000,00 KN | Sanacija lokalnih cesta u naseljima Modrič i Šuškovo naselje – Općina Čapljina II. faza (Sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske) |
2019 | 4.100.296,03 KM | 475.269,03 KM | Suvremeni kružni tok za čistiji grad |
2020 | 21.325,57 KM | 32.325,57 KM | Adaptacija i opremanje sanitarnog čvora sportske dvorane |
2020 | 450.000,00 KM | 450.000,00 KM | Sanacija lokalne ceste u Šuškovu naselju |
2021 | 13.360,00 KM | 13.360,00 KM | Komunalna infrastruktura u gospodarskoj zoni Zvirovići |
2022 | 162.405,60 KM | 310.477,30 KM | Sanacija ceste u Bobanovom selu |
2020 | 265.136,04 KM | 265.136,04 KM | Sanacija dijela prometnice G.Z. Zvirovići |
2021 | 380.000,00 KM | 380.000,00 KM | Sanacija lokalnih cesta Šuškovo naselje |
2021 | 22.000,00 KM | 22.000,00 KM | Outdoor fitness park |
2021 | 101.233,20 KM | 101.233,20 KM | Provođenje mjera energetske efikasnosti |
2021 | 9.000,00 KM | 22.519,00 KM | Priključak el.energije na zgrade RSP BiH 6 |
2022 | - | - | Nema izdvajanja |
2023 | 59.731,78 KM | 59.731,78 KM | Priključak vode za 2 stambene zgrade RSP projekat,za raseljene osobe,socijalno ugrožene u naselju Modrič |
2023 | 70.270,98 KM | 70.270,98 KM | Priključak elek.energije ,dvije zgrade RSP za raseljene osobe,socijalno ugrožene u naselju Modrič |
Obnova stambenih jedinica u općinu Čapljina *
*Podaci se odnose na period do 2012 god., koje je Unija prikupila tokom realizacije projekta “Monitoring javnih sredstava za održivi povratak”, koji je imao za cilj povećati odgovornost javnih institucija za trošenje javnih sredstava namijenjenih za programe povratka.
Pregled monitoringa povratka za općinu Čapljina
Prepreka zapošljavanju: Stranačka (ne)pripadnost
Zapošljavanje povratnika u mnogim sredinama predstavlja veliki izazov, a jedna od glavnih prepreka je stranačka (ne)pripadnost. U situacijama gdje su političke strukture duboko ukorijenjene u lokalnoj vlasti, pripadnost vladajućoj stranci često postaje ključan faktor za dobivanje zaposlenja. Ova praksa naročito pogađa povratnike, čije porodice, ukoliko nisu članovi vladajuće stranke, imaju izuzetno male šanse za dobijanje posla. Na ovaj način, umjesto da se povratnicima pruži podrška u reintegraciji i omogućavanju stabilnog života, oni se suočavaju s dodatnim prepreka koje im onemogućavaju ekonomski oporavak i stabilnost.
Posljedice ovakvih praksi su dalekosežne. Ne samo da se dodatno marginalizuju povratnici, već se stvara i atmosfera nepovjerenja i podjela u zajednici. Umjesto da se grade mostovi između različitih etničkih i političkih grupa, zapošljavanje na osnovu stranačke pripadnosti produbljuje postojeće tenzije i doprinosi daljnjoj polarizaciji društva. Takođe, ovakve prakse otežavaju privlačenje kvalifikovanih kadrova, jer se zapošljavanje ne bazira na stručnosti i kompetencijama, već na lojalnosti političkoj eliti.
Zatvoren kolektivni centar u Tasovčićima, raseljeni dobili stanove u novosagrađenoj zgradi
Krajem 2023. godine u Tasovčićima kod Čapljine, nakon godina čekanja, zatvoren je kolektivni centar u kojem su decenijama živjele raseljene osobe i druge socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Ove osobe, koje su godinama živjele u neadekvatnim uvjetima, konačno su dobile priliku da se presele u svoje nove, trajne domove. Stanovi su izgrađeni u okviru CEB II projekta, koji je imao za cilj rješavanje problema raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini kroz izgradnju stambenih jedinica i pružanje održivih rješenja za socijalno stanovanje.
Premještanjem stanovnika iz neuslovnog kolektivnog centra u novosagrađene zgrade, stvoreni su uvjeti za poboljšanje njihovog kvaliteta života. Novosagrađeni objekti ne nude samo bolju infrastrukturu, već i osjećaj stabilnosti i sigurnosti, što je od ključne važnosti za osobe koje su dugo bile raseljene. Ovaj događaj predstavlja značajan korak ka rješavanju problema raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, ali i podsjetnik na dug put koji je još uvijek pred nama u kontekstu trajnog rješavanja pitanja povratka i reintegracije. (Podaci: 2024. godina)
Statistika povratka i obnove objekata do 2012 god. *
Opština Čapljina | Broj povratnika (lica) | Broj povratničkih domaćinstava | Broj obnovljenih objekata | Broj neobnovljenih objekata |
|---|---|---|---|---|
Bivolje Brdo | 450 | 180 | 150 | 44 |
Bobanovo | ||||
Čapljina Grad | 100 | 320 | ||
Čeljevo | 158 | 48 | 3 | - |
Doljani | - | - | - | - |
Domanovići | 1.080 | 399 | 280 | 70 |
Dračvo | ||||
Dretelj | 7 | 3 | 3 | |
Gabela | 115 | 38 | 30 | 104 |
Gabela Polje | ||||
Gnjilišta | ||||
Grabovne | ||||
Klepci | 86 | 20 | 25 | 10 |
Lokve | 400 | 130 | 150 | 30 |
Opličići | 1.000 | 430 | 424 | 120 |
Počitelj-Hotanj | 1.200 | 420 | 398 | 49 |
Prćavci | ||||
Prebilovci | 96 | 38 | 30 | 15 |
Stanojevići | 172 | 4 | 48 | 10 |
Struge | 120 | 30 | 38 | 10 |
Svitava | ||||
Gorica - Struge | 84 | 28 | ||
Šumanci | 12 | 4 | 4 | |
Šuškovo | ||||
Višići | 470 | 150 | 180 | |
Tasovčići | 754 | 243 | 200 | 70 |
Trebižat | ||||
Zvirovići | ||||
UKUPNO | 7.060 | 2.500 | 2.026 | 500 |
*Podaci se odnose na period do 2012 god., koje je Unija prikupila tokom realizacije projekta “Monitoring javnih sredstava za održivi povratak”, koji je imao za cilj povećati odgovornost javnih institucija za trošenje javnih sredstava namijenjenih za programe povratka.
Izvor podataka
► Metodologija prikupljanja podataka za analizu utroška javnih sredstava u segmentu održivog povratka u BiH uključuje saradnju sa državnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim institucijama. Podaci su prikupljani putem upitnika i terenskih istraživanja u 20 odabranih opština. Monitoring timovi, obučeni za prikupljanje podataka, provjeravali su tačnost informacija o raspodjeli sredstava. Uključene institucije su dostavljale podatke o planiranim, izdvojenim i utrošenim sredstvima za period 2018-2023. godine.