Projekat
Civilno društvo u borbi protiv korupcije
Projekat ima za cilj doprinijeti povećano učešće građana i nevladinih organizacija (NVO-a) u procesima donošenja odluka na lokalnom nivou radi odgovornijeg utroška javnih sredstava za održivi povratak, kao i identifikovanju koruptivnih radnji u tim procesima. Time će se poboljšati transparentnost i odgovornost rada vladinih institucija za podršku povratka u Bosni i Hercegovini.
Projekat se realizuje na području 20 općina/gradova u BiH: Brčko Distrikt, Bosansko Grahovo, Drvar, Goražde, Doboj, Kakanj, Modriča, Rudo, Travnik, Vareš, Čajniče, Čapljina, Bratunac, Foča, Foča Ustikolina, Glamoč, Pale, Pelagićevo, Prijedor i Prnjavor.
Analiza utroška javnih sredstava u segmentu održivog povratka u BiH
Unija za održivi povratak i integracije u BiH je u sklopu projekta “Povećanje odgovornosti procesa utroška javnih sredstava za održivi povratak” kreirala Analizu utroška javnih sredstava u segmentu održivog povratka u BiH, kroz sve nivoe vlasti (država, fondovi, entiteti, kantoni i lokalni nivo) za period 2018. – 2021. godine na području 20 općina u BiH: Brčko Distrikt, Bosansko Grahovo, Drvar, Goražde, Doboj, Kakanj, Modriča, Rudo, Travnik, Vareš, Čajniče, Čapljina, Bratunac, Foča, Foča Ustikolina, Glamoč, Pale, Pelagićevo, Prijedor i Prnjavor.
Ova analiza pruža uvid u trošenje sredstava predviđenih za održivi povratak, kroz konkretne i utvrđene primjere na terenu kroz projekte koji su nedovršeni, nefunkcionalni, i finansijski neracionalni, što navodi na zaključak da se javni novac troši nenamjenski.
Analiza je dokument kojim se po prvi put na terenu diljem BiH, kroz monitoring 20 općina, argumentovano i sa konkretnim primjerima opservira i prezentira utrošak javnog novca na način koji nije transparentan i namjenski. I kad projekt nije doveden do krajnje namjene, ostaje otvoreno pitanje koliko se namjenski novac trošio? Obzirom na utvrđeno činjenično stanje na terenu, potrebno je značajnije uključiti civilno društvo u praćenju utroška javnih sredstava za održivi povratak.
Zakon o izbjeglicama i raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini
Ovaj zakon propisuje da civilni sektor ima ulogu nadzora nad javnim sredstvima koja se koriste za održivi povratak. Ova uloga se ostvaruje preko članova civilnog društva koji djeluju kao posmatrači unutar općinskih komisija. Nažalost, ova praksa nije primijenjena dugi niz godina. Kroz naš projekt, cilj nam je naglasiti važnost ove tematike i snažnije uključiti nevladin sektor u rad lokalnih komisija kako bi pratili projekte i programe tokom implementacije.
Unija za održivi povratak je već u julu 2012. uputila dopis Ministarstvu za ljudska prava u kojem smo analizirali predložene amandmane i komentare na nacrt zakona vezan za izbjeglice i raseljena lica u Bosni i Hercegovini. Pismo je obuhvatilo različite predložene amandmane i komentare na različite dijelove nacrta zakona, uz pojašnjenja za svaku predloženu izmjenu. Ključne teme obuhvaćene ovim komentarima i amandmanima uključuju:
- Pojašnjenje termina, poput definicije “unutarnje raseljenih osoba”.
- Pitanja vezana za imovinu i nadoknadu, uključujući definiciju imovine i nadoknade za različite kategorije.
- Prava i kriterije za povratak, obnovu i rekonstrukciju stambenih objekata.
- Sastav i ulogu odbora odgovornih za provedbu zakona.
- Aloakciju sredstava i finansijske aspekte vezane uz proces povratka i rekonstrukcije.
- Usklađivanje predloženog zakona s postojećim međunarodnim sporazumima i standardima, posebno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Iako je zakon iz 2012. godine pozitivan jer uključuje civilno društvo u proces implementacije, amandmani koje je predložila Unija, a koji su prihvaćeni kao osnovni koncept zakona, još uvijek nisu primijenjeni u zakonu. U međuvremenu, doneseni su entitetski i kantonalni zakoni koji su isključili NVO sektor kao posmatrače unutar općinskih komisija. Unija za održivi povratak preko ovog projekta nastoji pokrenuti inicijativu za ažuriranje Zakona o izbjeglicama u Bosni i Hercegovini u skladu s prihvaćenim osnovnim konceptom, uz usklađivanje entitetskih i kantonalnih zakona s ažuriranim državnim zakonom o izbjeglicama u Bosni i Hercegovini.
- Rezultat projektnog monitoringa Unije za održivi povratak – interaktivna karta o petogodišnjem ulaganju u općinu Travnik (18.10.2023)
- Proces povratka prevazišao postojeće zakonske odredbe, nužne izmjene zakona o izbjeglicama (21.11.2023)
- Zukić: Pokrećemo kampanju za izmjene državnog Zakona o izbjeglicama i raseljenim osobama (28.09.2023)
- Predstavnici Unije za održivi povratak i integracije u BiH posjetili Općinu Travnik
Terenske posjete










Kako povratnike čine stariji i stari , to se broj onih koji su se vratili u Čajniče osjetno smanjuje. Više od 50 povratnika je umrlo od 2015. godine, i danas na području Čajniča živi tek oko 40-tak povratnika, kaže Šivšić.







Posjeta opštini Drvar (17.10.2023)















Posjeta opštini Foča-Ustikolina (05.10.2023)























Sastanak sa predstavnicima povratnika u Gradu Čapljina (26.09.2023)












Projekat je finansijski podržan od strane Centra Civilnih Inicijativa,
u sklopu projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije (ACFC)

Period implementacije:
15.08.2023 – 15.07.2024
