Vratilo se 99,9% – 4.500 do 5000 ljudi (ima i romske populacije) – 850 porodica. Obnovljeno (100% stradalo naselje) – 900 kuća. 30 kuća nije obnovljeno. Od obnovljenih stambenih jedinica nešto je obnovljeno iz vlastitih sredstava ali uglavnom najviše Visoki Saudijski Komitet (70%) i Vlada Brčko Distrikta. Nema rekonstruisan vodovod (Bašeskija, Suljagića sokak, Sarajevska) i kanalizacija (zbog neriješenih imovinskih odnosa 80% je riješeno, a 20% nije. Zapošljavanje- zaposleno je oko 50% povratnika što je zapravo jedan zavidan nivo. Broduša je mjesna zajednica sa velikim brojem ljudi koju zastupa (5 skupštinara). U školstvu je izražen problem saobraćaja, u blizini Pete osnovne škole je  regionalni put koji  prelaze djeca.

Vratilo se 3000 lica, to je 840 porodica. Obnovljeno je 80% stambenog fonda donacijama a jedan dio, oko 10%, iz vlastitih sredstava. Obnovljeno je 500 kuća , neobnovljeno 50 kuća. Povratak nije održiv, teško se živi. Veoma malo zaposlenih. Socijalni problemi se ogledaju u zbrinjavanju starijih osoba i inavlida (20-30 domaćinstava). Voda je izrazito loše kvalitete i nema razvijenu vodovodnu mrežu zbog neriješenih imovinskih odnosa rekonstrukcija vodovodne mreže nije izvršena i projekti od strane Vlade BD su u velikom zakašnjenju. Neasfaltirane ulice su: Džemala Bijedića, Dizdaruša I,II i III, Bareš, Omladinska, Zaima Mušanovića.

490 lica/korisnika donacija (obnovljene su kuće za 2 porodice Hrvata, 5 porodica Srba a ostalo su Bošnjačke kuće . Ukupno se vratilo 850 porodica odnosno 2453 lica ( i to 2.100 Bošnjaka, 9 Hrvata i 350 Srba), od toga 40 –tak mladjih lica i 10 lica romske populacije. Prioritet je brži ravoj privrede i zapošljavanje jer na području mjesne zajednice radi 100 ljudi. Takođe, prioritetno je da se novo naselje i rubni dijelovi povežu sa kanalizacionom i vodovodnom mrežom i asfaltnim putevima. Neophodna je izgradnja 450 m trotoara u cilju bezbjednosti djece koja idu u mjesnu školu.

Vratilo se 80-90% prijeratnog stanovništva što čini 3.000 lica ili 1000 domaćinstava. Obnovljeno je 1000 kuća a za obnovu ostaje 120 stambenih jedinica. Vode nema jer nisu u funkciji arteški bunarevi (2 bunara koliko ih je bilo prije rata), voda iz odvoda nije za piće. Nisu asfaltirane ulice: Fra Serafina Zečevića, Marije Jurić Zagorke, Stevana Sremca, Šehovića.

Vratilo se 460 lica ( od čega je 440 Bošnjaka, 15 Srba i 5 Hrvata). Obnovljeno je 150 kuća a za obnoviti ostalo 70 kuća. 10 porodica živi u vikendicama van grada, a njihove kuće nisu obnovljene iako su očišćene ne ispunjavaju opšte uslove (vlasnici ili imaju vikendice ili su u inostranstvu). Djeimična obnova kuća stvara veliki problem jer sa dobijenim malim donacijama nisu u potpunosti riješili svoj stambeni problem. Ima 6 napuštenih kuća prema Ivicima.

Vratilo se 50 domaćinstava (150 lica).
Obnovljeno 60 a neobnovljeno 6 kuća.Od pomoći u održivom povratku navode neuspjelu donaciju pčela jer su pored toga što im je obećano 5 sanduka a dodijeljeno samo 5 okvirova (a jedan sanduk sadržava 10 okvirova) ti okvirovi su sadržavali trutove umjesto pčela. Plastenika koja su dobili uništili su jaki vjetrovi , a sadnice šljiva su bile veoma lošeg kvaliteta. Neophodna im je pomoć u gnojivu, sjemenima i mehanizaciji jer imaju dobre uslove za obradu. 4-5 km puta na dionicama Lipovac-Bukovac, Donji Rakić, 400 m Lipovac – Grbavica, 200 m spajanje sa Malezijskim putem (izlaz iz Lipovca). Nema telefonske mreže.

Vratilo se 200 porodica odnosno 650 lica. Obnovljeno 157 stambenih jedinica a za obnoviti  : 54 stana na Ciglani i 90 kuća za sanaciju. Ekonomska situacija je veoma loša. Prije rata postojala je fazanerija, to područje nije očišćeno od mina. To je jedna od mogućnosti zaposlenja.
Naselje Ciglane ima poteškoće koje se ogledaju u tome što pojedinci nisu ušli u svoje stanove, nemaju platiti čime legalizaciju niti obnovu svojih stambenih jedinica. Mnogi vlasnici imanja žive u inostranstvu, rijetko dođu, njihova imanja su zapuštena, kuće su ruševne i izvor su nečistoće i zaraze. Komunlano preduzeće ne čisti jer ne smiju ući u tuđi posjed. Stanovnici su zabrinuti kako riješiti ovaj problem.

Vratilo se 156 lica ili 45 porodica. Obnovljeno 70 kuća a za obnovu (porušenih) 28 kuća. Primjer: Vasiljević Janko već 3 godine živi u privremenom objektu na svom placu, čeka obnovu. Zaseok Čivčije – nema vode (vodovod sliv Stjepkovica). Na području mjesne zajednice povratnici poljoprivredni proizvođači očekuju donacije u mehanizaciji (posjeduju velika imanja).  Na području Bajrići-Stojkovići, prema poljprivrednoj zemlji vlade Brčko Distrikta – treba deminirati 70 hektara.

Nije bilo raseljavanja stanovništva od ratnih dejstava. Bilo je manjih oštećenja, obnovljena je 1 kuća i  vratila se 1 porodica sa 3 lica, za obnovu imaju 2 kuće.

MZ 4 JULI  je multietnička sredina u kojoj se vratilo 95% prijeratnih stanovnika a to je 1.300 porodica ili   5. 000 članova . Obnovljeno je 1.050 stambenih jedinica, a za obnovu je ostalo 129 stamb. jedinica.Bez obzira što se vratio veliki broj radno sposobnog  stanovništva zaposleno je tek nekih 15% povratnika, zabrinjavajuće je što u rekonstrukciju infrastrukture ništa nije ulagano, iako je prema vladi Brčko distrikta upućeno 17 projekata za izdvajanje iz kapitalnog budžeta. Primjer: dio naselja ložiona ulica Pere Zdrelca ima uništen vodovod za koji je vlada bila izdvojila 220 KM. koje do danas nisu utrošene. Slično je stanje i sa kanalizacionom mrežom za koju je vlada izdvojila 30.000 KM. i opet ništa nije urađeno . Problem  mjesog područja je i uređenje željezničkog kanala u koji se slijevaju otpadne vode , ulja i otrovi što dovodi do čestog izljevanja i poplava i ugrožava stanovništvo. Područje nema ni jednog sporstkog objekta iako je prije 4 god. vlada izdvojila 60.000 KM. koja nisu ni do danas utrošena. Problem je i katoličko groblje u Brčkom jer je dio groblja izdvojen i ograđen i od strane vlade izdat privatniku kao prostor za prodaju rabljenih automobila. To je jedan od problema većine stanovnika.

Vratilo se 85%,  400 porodica ili 1.400 stanovnika. Obnovljeno je 300 kuća , za obnovu ima još 100 (što sanacija, što rekonstrukcija) Problem je kanalizacija i voda u ul. Mostarska, Stari rasadnik – kraj pruge ( nema vode), ul.Brođina nema vode u dužini od 400 m. Treba asvaltirati: Mostarska (Hadžarino brdo ), Stari rasadnik prema Zlatarcima, Mostarska kraj Mušića kuće Šadrvana.

Vratilo  300 porodica, stalno živi na području oko 1.000 lica. obnovljeno je 300 kuća, sitnije opravke i 2-3 kuće nanovo napravljene.Za obnovu je ostalo 20 objekata. Vodovodna mreža je stara preko 20 god. sanirana i voda nije za piće, nego za tehničku upotrebu . Vode koriste stanovnici iz lokalnih bunara. Vlada Brčko Distrikta raseljenim Srbima sa drugih područja dala je parcele za izgradnju  – novo naselje Brezovog polja.

Vratilo se 400 porodica ili 1.200 lica. Obnovljeno je 400 kuća . Nije obnovljeno još 100 stambenih jedinica. Putna infrastruktura – 4 ulice (Mostarska koja povezuje sa Novobrodskom, Hasana Kafije Prušćaka, Huseina Šalapića) – treba asvaltirati. Kanalizacija u ulicama Hasana Šalapića i Novo naselje Stari Brod – nije riješena. Potrebno je uraditi rasvjetu na raskrsnicama Stari Brod i ul. Hasana Kafije Prušićaka.

Vratilo se 420 lica ( od prijeratnih 2.500) ili 210 porodica. Obnovljeno je 230 stambenih jedinica. Za obnoviti ima još 250 stambenih jedinica. Problemi su u ostvarivanju osnovnih prava, jer pojedine porodice to pravo ne mogu ostvariti. Najveći problem je uvjerenje o kretanju, nasljedstvo i slični problemi. Kanalizacije nema, u zgradama koje je izgradila Holandija taj problem nije riješen  jer je odvod fekalnih voda izvršen u potoke što zagađuje okolinu. Već nekoliko godina ne mogu riješiti problem odrona na dijelu starog puta , zvani okretnja.

Vratilo se 300 porodica ili 1.000 lica (Bošnjaci i Hrvati) – 200 kuća je devastirano u toku rata, ( 60-70 potpuno devastirano). Obnovljeno je 50 stambenih jedinica. Nije obnovljeno još 150 kuća. Infrastruktura se obnavlja, ovo je gradska MZ, povratnici su uglavnim starije starosne dobi i penzioneri.

Vratile se 2 porodice (3 lica ), za 1 porodicu  ( 2 lica ) nije obnovljena kuća i obje porodice ( otac i 2 sina ) žive u jednoj uslovnoj kući, na području treba obnoviti 1 kuću koja je do temelja srušena i 10 kuća sa manjim stepenom oštećenja Mjesna zajednica nema vode ( imaju jedan arteški bunar sa neispravnom vodom). Stanovnici uglavnom kupuju vodu ili se snadbjevaju iz okolnih naselja. Na ovom području procentalno živi najviše djece, a nemaju ni jedno igralište.

Bilo je raseljavanja stanovništva, ali su doseljavali stanovnici iz drugih područja BiH. Ovo je gradska mjesna zajednica gusto naseljena i nema kvalitetnih podataka . Na području trenutno ima 3 srušene kuće gdje se sad nalaze placevi namjenjeni za izgradnju. Primjetna je bila prodaja ili zamjena nekretnina.

Kompletno stanovništvo je bilo raseljeno  i živjelo je u kampovima Palanka, Rahić i Ograđenovac. Vratilo se 1.060 porodica (4.000 članova ). Obnovljeno je donacijama 110 kuća ( u zaseoku Donja Brka 10 kuća povratnika srpske nacionalnosti.)Ima neobnovljenih 20 kuća. Izgrađeno je kompletno naselje ( 200 kuća ) na kupljenomzemljištu za raseljena lica sa drugih područja to su porodice pravile vlastitim sredstvima. Problemi : na području od velikog do malog mosta stanovnici nemaju vodu. Potrebna je rekonstrukcija vodovoda u zoni ČORBADŽIĆA u dužini  od 460 m i u zaseoku ULOVIĆ (brdo Štrec) u dužini od 500 metara. Ovo brdo nema urađenu kanalizaciju. Kanalizacija je u lošem stanju na cijelom području mjesne zajednice jer su česta začepljenja.

Vratilo se 100 porodica ili 300 članova.Obnovljeno je 50 stambenih jedinica.Nije obnovljeno 30 kuća. Problem : Boderište uopšte nema kanalizacionu mrežu.

Vratilo se 10 porodica ili 23 lica. Nije bilo razaranja  i nema oštećenih objekata. Problem je mjesni vodovod, predviđena je rekonstrukcija ove godine 30% mreže, a za ostalo nemaju novca.

Vratile se 2 porodice ili 4 lica. Obnovili su 2 kuće vlastitim sredstvima. Za obnoviti ima 4 kuće. Na ovo područje  nije se vratilo 11 porodica ili 30 lica, koje danas žive u R. Hrvatskoj. Zaseok  Guderevica u koje su se vratile porodice nije opskrbljen vodom, koriste samo jedan postojeći bunar. Put u dužini od 50 metara je u lošem stanju. Nisu deminirani dijelovi sela: Šljivića, Bubanj, Odboj i Guderevica.

Vratilo se 80% , a to je brojčano 2.100 lica ili 600 domaćinstava. Obnovljeno je 300 kuća. Za obnovu ima još 150 objekata.
Potrebno je asvaltirati 2/3 ulica. Vodovodna mreža  nije završena iako je dio urađen sredstvima  Vlade Brčko Distrikta.

Vratilose 40 porodica ili 100 lica. Obnovljeno je 100 kuća.Za obnoviti 50 kuća.Sve kuće nisu useljene iako su obnovljene donacijama, te se koriste povremeno ( oko 60 kuća). Vlasnici su u inostranstvu  ili R. Hrvatskoj. Najveći problem su potpuno zapuštena imnja ( oko 1.000 dunuma) između rijeke Tinje i Save (sela Panjika i Gorica) koje je neophodno očistiti. Stanovnici nemeju mehanizacijue (na cijelom području 1 privatni  traktor) i žive veoma teško bez obzira što posjeduju velika imanja. Do sada su za održivi povratak dobili samo pčele. Niko se ničim ne bavi, u MZ. od 15 radno sposobnih  ( svi neženje ) 1 radi u komunalnom  i dvoje  u Općinskim službama, ostalo su penzioneri. Dvoje djece povratnika idu u školu u MZ. Ulice udaljenu 6 km.

Vratilo se 160 porodica ili 480 lica. Obnovljeno je 150 kuća.Za obnovu ima još 20 kuća. Voda – nema gradski vodovod, iako je u selu fabrika.
Kanalizacija – urađen 1,5 km mreže, ali nije u funkciji  (čekaju 3 god. da ugrade pumpe – Vlada Distrikta). Nezaposlenost je velika – radi samo 10 povratnika, nisu imali donacija za održivi povratak i radno sposobni uglavnom rade na dnevnicu  kod privatnika.

Nije bilo većeg raseljavanja stanovništva. Obnovljeno je 10 kuća (raseljeni Hrvati). Vratila se samo 1 starica, a vlasnici obnovljenih kuća žive uglavnom u Austriji i NJemačkoj. Neobnovljenih kuća nema. Problem : Na području je asvaltirano 30% ulica, a za ostale nedostaju sredstva.
Kanalizaciona mreža sredstvima stanovnika obnovljena i dovedena do potoka, treba produžiti još 250 metara, ali se zbog neriješenih imovinskih pitanja  stalo spor se vodi na sudu.

Vratilo se 70 porodica ili 200 članova. Obnovljeno je 150 kuća. Za obnovu ima još 40 kuća. Vratele su se porodice svih nacionalnosti i preko 50% obnovljenih kuća se koristi samo povremeno. Problemi: Potrebna je rekonstrukcija lokalnih seoskih puteva za zaseoke Šimići (900m) i Ružići (1km), te put za lipovac (900 m). Vodovodna mreža ne postoji iako imaju uslove za priključak na gradsku mrežu, nije riješen problem kanalizacione mreže (domaćinstva imaju septičke jame). Većina domaćinstava živi od pomoći članova porodice koji žive u inostranstvu jer trenutno radi samo 6 povratika.

Vratilo se 25 porodica ili 60 lica. Obnovljeno je 25 kuća.Nije obnovljena 1 kuća ( porodica nema sredsatava za unutrašnju obnovu).
Problemi: Put – Maoča – Islamovac je jedini put na području Brčko – Distrikta koji ije asvaltiran (dužina 4 km). Vlada Distrikta bila je izdvojila sredstva za asvaltiranje, međutim nije ništa urađeno. Nije riješen problem vodosnadbjevanja. Poseban problem je što izletničko naselje  kod škole nema ni vode ni mokri čvor i predstavlja izvor zaraze za nekoliko stotina djece koja vikendom dolaze na izlet.

Prije rata živjelo je 250 porodica (Hrvatske nacionalnosti). Vratilo se 100 obitelji ili 300 osoba . Stalno živi 60 domaćinstava, a ostalih 40 zbog starosti  boravi zimi kod svojih obitelji. Obnovljeno je 80 kuća putem donacija  i 20 kuća su vlasnici obnavljali vlastitim sredstvima.
Neobnovljenih još ima 80 kuća ( u većini vlasnici nemaju uredne papire), a izrazili su želju za povratkom. Vodosnadbjevanje – iako je vodovodna mreža dovedena na 7-8 km. od ovog mjesnog područja, nedostaju sredstva da bi ovo područje bilo priključeno  na gradski vodovod.
Problem: kanalizaciona mreža- stanovnici su sami kopali septičke jame. Još uvijek nisu deminirana područja: Vučilovac, Krepšić (u toku je deminiranje), zatim Marković Polje, Drenava, Vukšić i dalje prema  Bukovcu. Od povratnika u vladi Distrikta je zaposleno samo 10 lica.

Uglavnom je prije rata živjelo srpsko stanovništvo i veoma mali broj Hrvata. Vratilo se 10 porodica ili 17 lica . Obnovljeno je 10 kuća.
Za obnoviti ima još 6 kuća, uglavnom su ostale kuće oštećene od granata.

1992 god. živjelo je 150 domaćinstava. Danas živi 40 porodica, ili 90 lica. Na oba područja: Gornje i Donje Lanište.
Obnovljeno je 60 kuća, od čega  3 kuće je obnovila Vlada R. Hrvatske.   –  Neobnovljenih još ima 90 kuća. Povratnici se žale na sporu obnovu, nezaposlenot – niko ne radi, isključivo žive od poljoprivrede. Donacija  za održivi povratak gotovo nije ni bilo. Pojedina domaćinstva dobila su pčele, plastenike i sadnice voća. Posjedju velika imanja, ali nemaju mehanizacije  i slabo su obrađena.Do prve autobuske stanice pješače 3,5 – 4 km. Nemaju prodavnice, škola nije obnovljena i to je razlog da se porodice sa djecom ne vraćaju.

Vratilo se 35 porodica ili 60 lica. Obnovljeno je 80 kuća ( do kojih pojedine samo djelomično). Nije obnovljeno 10 kuća, jer nisu ni očišćena imanja. Za održivi povratak do sada nisu dobili ništa i povratnici smatraju da ih treba stimulisati i dodijeliti im mehanizaciju jer žive isključivo od poljoprivrede. Na mjesnom području neophodno je rasčistiti  puteve do šuma i imanja kako bi ih povratnici koristili (za rješavanje ovog problema bila je donacija , ali je manji dio posla urađen tako da su i dalje ta imanja van upotrebe).

Kompletno se stanovništvo raseljavalo na kratko zbog granatiranja i iz tog razloga kuće su uglavnom manjeg stepena oštećenja. Vlasnici su sami opravljali kuće. Sa oštećenjima krovova ima još 5 kuća čiji vlasnici nemaju sredstva za popravke.

Vratilo se 50 domaćinstava ili 150 lica. Putem donacija obnovljene su 3 kuće.Nisu obnovljene još 2 kuće. Vodosnadbjevanje nije riješeno – voda nije za piće (tehnička voda). Vodu stanovnici uglavnom donose iz grda sa arteških bunara. 32 porodice zaseoka Tomići i Lugovići koriste vodu sa šest bunara. U ovim zaseocima problem je kanalizacija – fekalne vode izlijevaju se u potoke.

Vratilo se 30 domaćinstava ili 30 lica, prije rata je živjelo 110 domaćinstava. Uglavnom su se vratila staračka domaćinstva. Obnovljeno je 35 kuća.
Za obnoviti ima još 8 kuća, a za 10 oštećenih kuća niko se ne interesuje jer vlasnici se ne javljaju. Povratnici žele obnoviti  mjesno groblje, ali nemaju sredstva. Troje djece povratnika idu u najbližu školu  udaljenu 6 km u naselje Bosanska Bijela, a srednjoškolci u Brčko. Sela nemaju ambulante i stariji povratnici do prve ambulante pješače 6 km.(u Bosanskoj Bijeloj). Zbog ratom uništenog , a neobnovljenog mosta na rijeci Tinji prisiljeni su pješaćiti 6 km, umjesto dva. Zaposlenost – Samo 1 povratnik radi u Vladi i jedna žena kao čistačica u bolnici. Ostali se snalaze i teško žive. Stariji ljudi koji  nemaju penzije (preko 70 god. starosti ) prisiljeni su izdavati svoju zemlju pod zakup i od toga preživljavaju.

MZ.  POLJACI – JAGODNJAK – u dva naselja ove mjesne zajednice vratilo se 40 porodica ili 95 lica. Većih razaranja nije ni bilo , pa je putem donacija obnovljeno 5 kuća. Za obnovu  je ostalo još 15 kuća. Problem: trećina mjesne zajednice, a to su zapadni rubni djelovi  prema Pelagićevu  minirani. Polovina izlaznog puta Poljaci – Županja – Tuzla je urađen (u dužini 700 m) dio puta koji pripada R.Srpskoj nije urađen jer nedostaju sredstva.

Vratilo se 260 porodica  ili 1.400 lica. Obnovljeno je 360 kuća.Za obnoviti ima još 65 kuća. Zamjeniti vodovodnu mrežu i asvaltirati neophodno je u ulici od česme u rijekama prema  IV julu i desni krak omladinske ulice (u dužini 100 m); Adila Ef. Ćokića, Jedan krak 100 m i drugi 50 m. Od povratnika 4 lica ( na budžetu su) i 70 lica u tvornici namještaja Oglavina, ostali se snalaze i rade povremeno kod povratnika.

Vratilo se 20 porodica ili 45 lica. Obnovljeno je 5 kuća. Za obnovu ima još 10 kuća. Socijalno stanje je jako loše. Niko od povratnika ne radi, bave se poljoprivredom, a mehanizacije niti bilo kakvih olakšica nemaju. Nikad nisu dobili bilo kakvu pomoć za održivi povratak.

Do sada se vratilo 150 porodica ili 320 lica. Obnovljeno je 250 kuća, a za obnovu je ostalo 50 kuća. Najveći problem je niskonaponska mreža – stubovi su drveni, dijelom popadali, čak je i dalekovodna mreža na drvenim stubovima. Često dolazi do paljenja, pa su evidentirana i dva smrtna slučaja radnika koji vrše opravke (selo Lukići).
Vodosnadbjevanje: Iako je ovo najveća prijeratna mjesna zajednica koja nema izgrađenu vodovodnu mrežu, nema dogovora sa Vladom da se izvrši produženje mreže iz mjesnih zajednica koje graniče sa ovim područjem.
Zapošljavanje izuzetno loše – samo 4 povratnika rade u Vladinim institucijama. Ostali povratnici se uglavnom bave poljoprivredom, ali u poslednjih šest godina za održivi povratak nisu dobili ništa.

Vratilo se 100 porodica (prije rata bilo 260), ili 300 lica.
Obnovljeno je 200 kuća (do temelja je selo bilo uništeno) Nije obnovljeno 60 kuća.
Put je jako loš ( 4 km makadamskog puta), stalno se nasipa dva puta godišnje, ali nema od toga koristi. Stanovništvo boluje od nefritisa i problem je pitka voda (ugrađeni filteri bez koristi) jedini izlaz je izgradnja fabrike vode u Brčkom i dovod  vodovodado mjesnog područja.
Zaposlenost nikakva, stanovništvo se bavi poljoprivredom sa dotrajalom mehanizacijom. Veoma malo se odvajalo za održiv povratak. Prije rata 30 farmi ( bikova, pilići, gajili duhan, a danas ništa). Imaju najkvalitetnije zemljište, ali im je potrebna pomoć.

Od prijeratnih 320 porodica, vratilo se svega 50 domaćinstava ili 110 lica. Obnovljeno je 10 kuća putem donacija. Obzirom da su tokom rata u kućama ovog područja živjele raseljene porodice iz Begovače i Dizdaruše one nisu bile devastirane, te je većina povratničkih porodica vlastitim sredstvima vršila opravke. Za obnoviti ima 15 kuća čiji vlasnici trenutno žive van ovog područja. Problemi: vodosnadbjevanje – u toku je projekt i urađen je glavni vod, nedostaju sredstva za obnovu sekundarne mreže. Stanovnici koriste bunare. Za održivi povratak do sada nisu imali podršku. Ovo je poljoprivredni kraj i neophodna im je mehanizacija, sjemenski sjemenski materijal i plastenici.
Lokalni put se trenutno obnavlja, ali za kompletnu obnovu nisu izdvojena sredstva.

Od prijeratnih stanovnika vratila se tek trećina – 100 porodica ili 270 članova. Obnovljeno je 75 kuća.Za obnoviti ima još 25 kuća.
Problemi: Škola nije u potpunosti obnovljena – samo je pokrivena i 20 đaka povratnika pješače 2 km do najbliže škole.
Zapošljavanje povratnika je najveći problem trenutno rade samo 2, ostali se bave poljoprivredom. Do sada su imali vrlo malo donacija za održivi povratak iako im je bavljenje poljoprivredom jedini način ostvarivanja prihoda.

Od prijeratnih 400 stanovnika – vratilo se 30 porodica starijih ljudi (70 stanovnika).
Obnovljeno je 6 kuća ( ostale kuće ili nisu većeg oštećenja ili su ih vlasnici sami obnavljali). Za 2 kuće materijal je donirala Vlada R. Hrvatske.
Zaposleno  je 10 lica u policiji i Vladi Brčko Distrikta. Ostali se bave sezonskim poslovima ili poljoprivredom. Za održivi povratak nisu ništa dobili.
Djece  povratnika starosti do 15 godina ima 15. Mlađe porodice se ne vraćaju i uglavnom žive u R. Hrvatskoj.

Vratilo se 200 porodica ili 500 lica.
Obnovljeno je 180 kuća.Za obnovu je ostalo još 20 kuća.
Ovo je mjesna zajednica locirana u centru Brčko Distrikta i u potpunosti je stanje infrastrukture, zdravstva, školstva i socijalne zaštite, zadovoljavajuće.

Vratilo se 15 porodica ili 40 lica.
Obnovljeno je 5 kuća.Za obnoviti ima još 10 kuća.
Problemi: Zapošljavanje radno sposobnih lica, trenutno rade 2 osobe ( na budžetu ) od kojih jedna za stalno i 1 po ugovoru o djelu i 5 osoba radi u firmama.
Jedan dio sela ima jako loše snadbjevanje i česte nestanke električne energije zbog dotrajalosti drvenih stubova.
Nisu asvaltirani lokalni putevi u dužini od 2 km, a makadamski put u dužini od 700 m je u veoma lošem stanju (put od glavne ceste do zadnjih kuća).
Školstvo – tokom prošle godine vođena je rasprava o ukidanju četverorazredne škole zbog racionalizacije troškova i navodno malog broja  učenika iako tu školu danas pohađa 20 đaka. Oni bi bili premješteni u susjednu školu u MZ. Ulice udaljenu 3 km.

Tokom ratnih dejstava napuštene su 274 stambene jedinice, a izbjegla su 974 lica.  Danas se vratilo 165 porodica ili 387 lica.
Obnovljeno je 165 stanova i kuća.Za obnovu ima još oko 180 kuća.
Najveći broj stambenih jedinica obnovljen je vlastitim sredstvima vlasnika. Kod realizacije obnove i rekonstrukcije poseban problem za dobijanje donacije vlasnika koji su ostali u svojim kućama za vrijeme ratnih dejstava. Time nisu stekla status, a njigove stambene jedinice su dobrim djelom oštećene. Iz tog razloga vlasnici koji ne mogu aplicirati traže izmjenu odredaba zakona i pravilnika za učešće na javnom oglasu.
Najveći problem je zapošljavanje povratnika. Trenutno ih je nezaposleno 219. Jedan broj  raseljenih lica nije se vratio iz razloga što je u novoj sredini ( inostranstvo) zaposlen i školuje djecu, a dolaze samo povremeno.

Vratila se 21 porodica ili 68 lica .
Obnovljeno je 10 kuća putem donacija, a ostale porodice obnavljale vlastitim sredstvima ( članovi porodica uglavnom žive u inostranstvu).Za obnovu  ima 6 kuća.
Neophodno je asvaltirati glavni put kroz selo u dužini od 800 metara koji je u jako lošem stanju. Zaposlen je samo 1 povratnik u Vladi Brčko Distrikta i 1 u privatnoj firmi Leonardo.

Danas je naseljava 50 povratničkih domaćinstava ili 100 lica, uglavnom starije dobi.
Obnovljeno je 8 kuća.Nije obnovljeno još 8 kuća. U ostalim objektima tokom rata stanovala su raseljena lica sa drugih područja i kuće su uglavnom bile manje devastirane. Vlasnici su ih sami popravljali.
Mlađi prijeratni stanovnici  žive u Njemačkoj, Austriji i R. Hrvatskoj i povremeno dolaze. Ne vraćaju se trajno jer nema zapošljavanja. Od povratnika samo ih je zaposleno 8. Najveći problem je – kanalizacija. Mreža nije izgrađena , koriste se septičke jame koje nisu propisno izvedene i stvaraju velike probleme. Nije asvaltiran dio glavnog puta kroz  naselje u dužini od 1 km.

Vratilo se 95 porodica (300 lica). Obnovljeno je 99 kuća. Nije obnovljena 151 kuća.
Vratio se značajan broj radno sposobnih lica i bez zaposlenja su. Prioritet u rješavanju problema je otvaranje novih radnih mjesta.
Neophodna im je pomoć Vlade Brčko Distrikta.

Tokom rata najviše stradalo područje. Osim oštećenih objekata bilo je 140 izgrjelih kuća. Vratilo se oko 400 porodica (1.020 lica). Obnovljeno je i nanovo napravljeno 400 kuća. Za obnoiti je ostalo još 30 kuća. Potencijalnih povratnika ima 35 % od prijeratnog stanovništa, međutim zbog neobnovljenih kuća i problema zapošljavanja još uvijek se ne vraćaju.

1991 godine živjelo je 857 stanovnika od čega 26 Srba, 3 Jugoslavena, 5 Bošnjaka i 3 neopredjeljena, a ostalo stanovništvo je bilo hrvatske nacionalnosti. Doseljavanjem stanovništva sa drugih područja danas živi tri puta više stanovnika. Stambeni fond je bio djelomično devastiran, a od ratnih dejstava, 1 kuća je bila porušena i oštećeno 10 kuća. Vratile su se dvije porodice (4 lica). Obnovljeno je 2 kuće. Za obnovu ima 6 kuća (porodice žive u inostranstvu i žele se vratiti). Ostali stambeni fond su vlasnici obnavljali vlastitim sredstvima. Bošnjaka povratnika nema.
Problem: Lokalni putevi su uski i upropašteni, neophodno ih je asfaltirati.
Vodosnabdijevanje – iskopani su bunari i rezervati i sva okolna naselja se snabdijevaju vodom ali ne i mještani mjesne zajednice Štrepci.  Neophodno je uvezati cjevovod sa rezervoarom i pustiti vodu domaćinstvima. Trenutno voda nije za upotrebu.
Školstvo – na prijedlog Vlade Brčko Distrikta trebalo jeizvršiti reformu školstva i pripojiti 3 matične škole Hrvata (Gornji Zovik, Bijela i Ulice) sa drugim područnim školama. Problem je bio privremeno riješen, ali se danas ponovo aktuelizirao. Iako roditelji reaguju i traže isključivo obrazovanje na hrvatskom jeziku nisu sigurni da taj problem mogu riješiti. Kod Vlade Brčko Distrikta ne nailaze na razumijevanje.